Do 50% dece sa kritičnom urođenom srčanom bolešću ima neki oblik neurorazvojnog kašnjenja, sa rezidualnim posledicama kroz detinjstvo, adolescenciju i odraslo doba, što često posledično dovodi do smanjenja kvaliteta života. Poznato je da humano mleko pozitivno utiče na neurorazvoj kod nedonoščadi, ali još uvek nije potpuno poznato kakav efekat ima kada je reč o novorođenčadi sa kritičnom urođenom srčanom bolešću. Cilj ovog istraživanja je bio da se (1) istraži povezanost između humanog mleka/direktnog dojenja i neurorazvoja nakon jednogodišnjeg i dvogodišnjeg praćenja, i (2) da se definišu oblici humanog mleka (majčino, donorsko) i komercijalne formule tokom hospitalizacije u prvoj godini života.
Ova retrospektivna kohortna studija uključiva je bebe mlađe od 6 meseci koje su bile podvrgnute operaciji zbog urođene srčane bolesti. Nutritivna izloženost od interesa za ovo istraživanje uključivala je osnovnu ishranu od majčinog humanog mleka, donorsko humano mleko (pasterizovano humano mleko obezbeđeno preko banke mleka) i komercijalne mlečne formule. Primarni ishod studije bio je neurorazvoj procenjen preko Bejli skale za procenu razvoja novorođenčadi-IV. Analiza je podrazumevala prilagođenu linearnu regresiju za povezanost između: (a) ishrane isključivo humanim mlekom (majčinim ili donorskim) tokom boravka u bolnici tokom prvih 6 meseci, ili (b) direktnog dojenja tokom stacionarnog lečenja tokom prve godine života, i Bailei-IV rezultata u dobi od 1 godine.
Od 98 novorođenčadi koji su ispunjavali uslove za ulazak u studiju, za 40% njih je urađen follow-up u dobi od 1 godine, a za 27% u dobi od 2 godine. Postojale su razlike u praćenju koje se odnose na demografiju (rasa, etnička pripadnost), kao i razlike vezane za neke socijalne determinante (vrsta osiguranja, udaljenost mesta stanovanja od bolnice). U prilagođenim modelima, odojčad koja su dojena imala su 13,18 poena više za kognitivnu sposobnost; 14,04 poena više za jezičke sposobnosti; i 15,80 poena više za motoričke sposobnosti nakon jednogodišnjeg praćenja, u odnosu na odojčad koja se hranila na druge načine. Odojčad hranjena isključivo ljudskim mlekom imali su 12,64 poena više na testiranju kognicije.
Buduća istraživanja o ishrani i neurorazvoju kod novorođenčadi, u kontekstu kritične urođene srčane bolesti, imaće svoju opravdanost. Kako neurorazvojno praćenje postaje standard zdravstvene nege u ovoj populaciji, potrebni su napori da se ublaže trenutno prisutne razlike u pristupu ovoj problematici.
Izvor: Elgersma, K.M. et al. (2024) ‘Human milk, breastfeeding, and early neurodevelopmental outcomes for infants with critical CHD’, Cardiology in the Young, pp. 1–9. doi:10.1017/S1047951124025228.