Nacionalna opservaciona kohortna studija
Hronična bolest bubrega (CKD) predstavlja globalno zdravstveno opterećenje sa visokim morbiditetom i mortalitetom. Važni faktori rizika za CKD obuhvataju stariju dob pacijenta, komorbiditete poput hipertenzije i dijabetesa melitusa, kao i kraće epizode bubrežne disfunkcije u vidu akutnog oštećenja bubrega (AKI) ili akutne bubrežne bolesti (AKD). U perioperativnom okruženju, većina studija o postoperativnim ishodima vezanim za bubrežnu funkciju fokusirala se na AKI u prvih nekoliko dana nakon operacije. U prospektivnoj multinacionalnoj studiji EPIS-AKI (DOI: 10.1007/s00134-023-07169-7), postoperativni AKI se javio kod gotovo jednog od pet pacijenata koji su bili podvrgnuti velikoj hirurškoj intervenciji. U dugoročnom praćenju iste kohorte, kod jednog od deset pacijenata prijavljeno je smanjenje procenjene stope glomerularne filtracije (eGFR) na ispod 60 mL/min/1.73m2 nakon tri meseca, pri čemu je rani postoperativni AKI identifikovan kao nezavisan faktor rizika. Produžena postoperativna bubrežna disfunkcija u obliku akutne bubrežne bolesti (AKD) traje duže od jedne nedelje i vremenski premošćava jaz između definicija za AKI (trajanje manje od jedne nedelje) i CKD (trajanje duže od tri meseca). Akutna bubrežna bolest (AKD) je potvrđena kao važan činilac u razvoju hronične bolesti bubrega (CKD) kod pacijenata podvrgnutih kardiohiruruškoj intervenciji (DOI: 10.1038/s41598-020-62981-1), ali prelazak od AKD do CKD nije detaljno proučavan kod pacijenata koji su podvrgnuti ostalim velikim intervencijama. Takođe, još uvek nije utvrđena postoperativna učestalost uznapredovale CKD (eGFR < 30 mL/min/1.73m2).
Osnovni cilj ovog istraživanja je bio istražiti incidenciju i faktore rizika za razvoj nepovoljnih dugoročnih bubrežnih ishoda nakon nekardijalnih operacija. Specifični ciljevi su bili identifikovanje perioperativnih faktora rizika za uznapredovalu CKD i za velike nepovoljne bubrežne događaje (MAKE), unutar jedne godine nakon operacije kod pacijenata bez preoperativne bubrežne disfunkcije, kao i procena doprinosa AKD ovim ishodima. Ova opservaciona multicentrična kohortna studija koristila je prospektivno registrovane podatke iz 23 švedske bolnice svih nivoa zdravstvene nege. Inkluzioni kriterijumi su bili punoletstvo (≥18 godina) pacijenta, i da se hirurška intervencija desila u periodu 1. januara 2007. i 31. decembra 2013. Praćenje je trajalo do 31. decembra 2014. Pacijenti sa nedostajućim podacima ili oni koji su bili podvrgnuti operacijama (kardijalna i akušerska hirurgija) koje nisu bile relevantne za ovo istraživanje su a priori isključeni. Kod pacijenata koji su bili podvrgnuti višestrukim hirurškim intervencijama tokom perioda istraživanja, prva operacija se smatrala kao kvalifikacioni događaj. Ekskluzioni kriterijumi za ovo istraživanje bili su preoperativna bubrežna disfunkcija (eGFR < 60 mL/min/1.73m2) ili hirurške procedure koje su zahvatale bubrege.
Primarni ishod bio je uznapredovala CKD u roku od 1 godine nakon operacije. Sekundarni ishodi su bili uznapredovali AKD u roku od 90 dana nakon operacije, MAKE u roku od 90 dana (MAKE90) nakon operacije, i MAKE u roku od 365 dana (MAKE365) nakon operacije.
Kao MAKE ishodi su definisani perzistentni eGFR < 30 mL/min/1.73m2, neophodnost postupka dijalize ili smrt u definisanim postoperativnim periodima.
Konačna populacija studije obuhvatila je 237.124 pacijenta, od kojih je 230.081 bilo živo 90 dana nakon operacije. Medijalna starost cele populacije iznosila je 63 godine, pri čemu je 56% bilo ženskog pola. Većina operacija (55%) izvedena je u okruženju univerzitetskih bolnica, od kojih je 30% bilo hitnih procedura.
Uznapredovala hronična bolest bubrega
Od 237.124 pacijenta, 1.597 (0,67%) razvilo je uznapredovalu CKD u roku od jedne godine nakon operacije. Među ovim pacijentima, 135/1.597 (8,5%), odnosno 0,06% cele kohorte, razvilo je potrebu za dijalizom, a 268/1.597 (17%) pacijenata je preminulo godinu dana nakon operacije.
Uznapredovala akutna bolest bubrega i veliki nepovoljni bubrežni događaji
Od 237.124 pacijenta, 1.661 (0,70%) razvilo je uznapredovalu AKD u roku od 90 postoperativnih dana. MAKE90 zabeležen je kod 8.270/237.124 (3,7%) pacijenata. Među ovim pacijentima, 1.661 (20%) imalo je uznapredovalu AKD, 101 (1,2%) potrebu za dijalizom, a 7.043 (85%) je preminulo, sa nekim preklapanjem između grupa. MAKE365 zabeležen je kod 16.789/237.124 (7,1%) pacijenata. Među ovim pacijentima, 1.597 (9,5%) imalo je uznapredovalu CKD, 135 (0,80%) hroničnu dijalizu, a 15.460 (92%) je preminulo, sa nekim preklapanjem između grupa.
Prelazak akutne bolesti bubrega u hroničnu bolest bubrega
Među pacijentima živim na postoperativni dan 90, njih 1.227 (0,53%) imalo je uznapredovalu AKD, od kojih je 82 (6,7%) bilo na dijalizi. Među ovim pacijentima, 445 (36%) bilo je živo i razvilo je uznapredovalu CKD godinu dana nakon operacije, 625 (51%) razvilo je MAKE365, a 602 (49%) potencijalno se oporavilo na eGFR ≥60 mL/min/1.73m2. Od 221.664 pacijenta živih godinu dana nakon operacije, njih 1.329 (0,60%) imalo je uznapredovalu CKD od kojih je 101 (7,6%) trebalo dijalizu. Među ovim pacijentima, 445 (33%) imalo je prethodnu epizodu uznapredovale AKD u periodu od 90 postoperativnih dana, dok 884 (67%) nije.
Kao zaključak ovog istraživanja autori navode da uznapredovala hronična bolest bubrega (CKD) u roku od 1 godine nakon operacije kod pacijenata bez preoperativne bubrežne disfunkcije nije česta, ali da je svaki od tih slučajeva klinički vrlo značajan i povezan sa nekoliko perioperativnih faktora rizika. Uznapredovala akutna bolest bubrega (AKD) predstavlja glavni nezavisni faktor rizika za kasniji razvoj CKD i velikih nepovoljnih bubrežnih događaja (MAKE).
Izvor: Renberg M, Hertzberg D, Rimes-Stigare C, Hallqvist L, Bell M. Advanced chronic kidney disease after surgery and the contribution of acute kidney disease: a national observational cohort study. Br J Anaesth. Published online March 28, 2024. doi:10.1016/j.bja.2024.02.024