Anksioznost i depresija su veoma česti kod pacijenata sa HOBP i mogu da dovedu do nižeg kvaliteta života i većeg rizika od egzacerbacija i mortaliteta. Ovo istraživanje je stoga imalo za cilj da ispita incidencu anksioznosti i depresije u periodu od godinu dana nakon prijema zbog akutne egzacerbacije hronične opstruktivne bolesti pluća (AECOPD). Sekundarni cilj je bio da se ispitaju karakteristike pacijenata koji razvijaju anksioznost i depresiju.
Ova retrospektivna kohortna studija koristila je Danski nacionalni registar pacijenata. Uključeni su pacijenti starosti 40-90 godina primljeni zbog hronične opstruktivne bolesti pluća u periodu od 01.01.99. do 31.12.18., ukupno njih 97.929. Pacijenti sa mentalnim poremećajima u periodu od 10 godina pre prijema su isključeni iz istraživanja. Procenjivani su uzrast, pol, nivo obrazovanja, inhalacioni lekovi i komorbiditeti. Anksioznost ili depresija su potvrđivani uzimanjem anksiolitika ili antidepresiva.
U periodu od godinu dana nakon prijema zbog akutne egzacerbacije hronične opstruktivne bolesti pluća, anksiolitike je koristilo 4%, a antidepresive 5% pacijenata. Više godine starosti, muški pol, lečenje kratkodelujućim β2-agonistima i kratkodelujućim muskarinskim antagonistima, malignitet i srčana insuficijencija bili su pozitivno povezani sa rizikom od anksioznosti ili depresije, dok su dijabetes i lečenje trostrukom inhalacionom terapijom pokazali inverznu povezanost.
Ova studija se fokusirala samo na pacijente bez prethodne mentalne bolesti, tj. na rizik od razvoja anksioznosti ili depresije nakon teške akutne egzacerbacije hronične opstruktivne bolesti pluća koja je zahtevala hospitalizaciju. Namera je bila da se skrene pažnja na potencijalni psihološki stres, a samim tim i razvoj anksioznosti ili depresije, koji ovaj teški događaj može da izazove kod pacijenata sa HOBP-om. Štaviše, pacijenti koji razvijaju mentalne poremećaje nakon teške akutne egzacerbacije hronične opstruktivne bolesti pluća imaju karakteristike bolesti koje se razlikuju od karakteristika bolesti kod pacijenata sa mentalnim poremećajima prisutnim u mlađoj dobi i koji HOBP razviju kasnije u životu, ali prema saznanjima autora ove studije, nijedno istraživanje se ovim do sada nije bavilo. Prethodne studije koje su ispitivale rizik od anksioznosti kod pacijenata hospitalizovanih zbog srčane insuficijencije pokazale su visoku prevalenciju, sugerišući da je akutni prijem u bolnicu veoma stresan događaj. I kod akutne srčane insuficijencije i kod AECOPD-a dispneja je ključni simptom, te je stoga vrlo moguće da je razvoj anksioznosti i depresije specifičniji za simptome, više nego za samu osnovnu bolest.
Kao zaključke autori ove studije navode sledeće:
- 4-5% prethodno mentalno zdravih pacijenata razvije anksioznost ili depresiju u roku od godinu dana nakon akutne egzacerbacije hronične opstruktivne bolesti pluća (HOBP).
- Akutne egzacerbacije HOBP-a predstavljaju dodatni rizik od razvoja anksioznosti i depresije, nezavisno od već prepoznatog rizika zbog postojeće anksioznosti i depresije.
- Manje od jednog procenta prethodno mentalno zdravih pacijenata sa akutnim pogoršanjem HOBP-a zahteva lečenje u psihijatrijskoj ustanovi zbog anksioznosti ili depresije u periodu od godinu dana.
- Muškarci, pacijenti koji koriste inhalacione lekove kratkotrajnog dejstva, onkološki pacijenti, te oni sa srčanom insuficijencijom, imaju povećan rizik za razvoj anksioznosti i depresije.
Izvor: Hermann Karlsen J, Jacobsen PA, Kragholm K, Torp-Pedersen C, Nielsen LB,
Weinreich UM, Risk of pharmacological treatment of anxiety and depression after admission for acute exacerbation of chronic obstructive pulmonary disease, Respiratory Medicine, https://doi.org/10.1016/j.rmed.2024.107680